Što je to „LEAN THINKING“ i zašto bi ga organizacije trebale ozbiljno shvatiti?

U današnje vrijeme organizacije pokušavaju iskoristiti najbolje alate na tržištu kako bi poboljšali funkcionalnost svojih operativnih sustava, smanjili greške i poboljšali iskustvo kupaca.

Stalno čujemo riječ „lean“ ali zašto bi nas trebala zanimati?

Ako organizacija želi poboljšati svoju efikasnost, „lean“ je jedna od najčešće korištenih metoda u svijetu. „Lean“ se odnosi na poboljšanje svih procesa unutar organizacije koji na kraju dovodi do uravnoteženja operativnih procesa, smanjenja napora zaposlenika, smanjenje troškova ali najvažnije do porasta broja zadovoljnih kupaca. Postoji jako puno primjera organizacija koje su uspjele sa svojim „lean“ programom, a jedna od njih je Siemens Business Services čiji program je rezultirao sa 7 milijuna £ uštede.

„Lean Thinking“ program nije rješenje za sve probleme, ali ako se pravilno implementira i potpuno prihvati kao strategija organizacije, može donijeti odlične rezultate.

Što je zapravo „Lean Thinking“ i zašto bi se takav način razmišljanja trebao razviti kao strategija jedne organizacije?

„Lean“ je novi način razmišljanja za organizacije a zasniva se na odabiru onih alata i procesa koji eliminiraju „otpad“ odnosno aktivnosti koje organizacijama ne pridodaju nikakvu vrijednost. Na primjer, ako želimo poboljšati zadovoljstvo kupca koji nas je nazvao na telefon jer treba pomoć operatera, „Lean“ alati poput „Rapid Improvement Events-a“ može biti iskorišten kako bi se smanjio broj propisanih koraka koje kupac mora proći do javljanja operatera.

„Otpad“ zvuči kao opširan pojam?

Istina, otpad je opširan pojam u kontekstu „lean“ načina razmišljanja.  Otpad odnosno engleski „waste“ podrazumijeva sve ono što ne pridodaje nikakvu vrijednost. Može predstavljati  kašnjenje u proizvodnji, kašnjenje dostave kupcu, preveliku količinu zaliha u skladištu, previše oštećenih proizvoda ili proizvoda sa nedostacima, itd. Za svaku vrstu otpada postoje „lean“ alati koji se koriste za rješavanje problema. Neki od tih alata su: VSM (Value Stream Mapping), 5S, Poka Yoke (prevencija grešaka), itd.

Koliko traje proces uvođenja „lean“ strategije?

„Lean“ transformacija traje otprilike 9 do 12 mjeseci, a počinje sa identificiranjem ciljeva same organizacije. Nakon toga slijedi prilagođavanje i uvođenje „lean“ procesa. „Lean“ nije proces koji traje nekoliko tjedana, to je proces koji treba konstantno trajati te nakon određenog vremena postati DNA jedne kompanije. Sa „lean“ strategijom se moraju složiti svi zaposlenici u suprotnom uspješnost uvođenja „lean“ alata neće imati smisla. Tipični koraci uvođenja „lean“ programa su sljedeći:

  • Uključiti senior manager-e i dodijeliti im uloge voditelja.
    • Oni moraju željeti uspjeh, te će igrati veliku ulogu u stvaranju „lean“ organizacije.
  • Istrenirati i imati stalno zaposlenog „Lean Expert-a“
    • Za početak to može biti i privremena osoba ali kasnije će biti potreban stalan„Lean Expert“ koji će postati mentor ostalim zaposlenicima.
  • Prvo testiranje!
    • Potrebno je napraviti prvo pilot testiranje u jednom odjelu organizacije kako bi se vidjeli prvi rezultati uvedenih promjena.
  • Poraditi na potrebama organizacije i usavršiti ih.
    • Kada pilot testiranje i usavršavanje metoda prođe uspješno, vrlo je važno osnovati stalan tim „Lean Expert-a“ od odabranih zaposlenika koji će se baviti support-om odnosno održavanjem „lean“ strategije unutar organizacije.
  • Kontrola uvedene„lean“ strategije!
    • Kontrolirati napredak „lean“ strategije svakog kvartala.

Da li će uvođenje „lean“ procesa stvoriti dodatne administrativne korake?

Ne, „lean“ neće stvoriti dodatan posao nikome. Jednom kad se uvede postat će efikasan način odrađivanja posla uz uštedu novca i vremena te veće zadovoljstvo kupaca.

Na što treba pripaziti?

Kada se organizacija odluči na ovako veliku promjenu mora pripaziti i na neke druge stvari.

Ovakvi projekti unutar organizacije bi trebali biti dodijeljeni junior managerima koji do sada nisu prošli kroz ni jedan formalan managerski trening. – to će im biti dobro iskustvo koje će im pomoći bazirati svoje aktivnosti u pravom smjeru.

Kultura cijele organizacije je vrlo bitna! – „Lean“ neće biti efikasan tamo gdje zaposlenici sami generiraju ideje za smanjenje otpada i onda ih prosljeđuju svojim nadređenim managerima. U takvim „bottom up“ organizacijama „lean“ neće biti uspješna strategija.

Kao što Jim Womack Ph.D, predsjednik Lean Enterprise Instituta naglašava: „ Manageri nemaju odgovore, već samo prava pitanja.“

Ustrajnost se isplati. – Nakon prvih rezultata sve će imati više smisla. Ništa se neće postići preko noći pa je stoga vrlo važno da se zaposlenici nauče biti ustrajni.

7 „LEAN“ grijeha:

Postoji 7 „lean“ grijeha na koje treba pripaziti jer pridonose limitiranju profitabilnosti organizacije. Ako eliminiramo njih, već smo počeli sa „lean“ razmišljanjem!

  1. Suvišna produkcija („Overproduction“) – proizvodnja veća nego što možemo prodati
  2. Kašnjenje – na primjer, predugo čekanje završetka prethodnog procesa u proizvodnji
  3. Ne efikasan transport dijelova od skladišta do skladišta, od procesa do procesa u proizvodnji
  4. Suvišni procesi – procesi unutar organizacije koji nam zapravo nisu potrebni
  5. Zalihe – skladišni prostor zauzet proizvodima koji se ne prodaju donosi gubitak novca
  6. Kretanje – pomicanje dijelova više puta nego što je to potrebno da bi ih se dostavilo kupcu
  7. Proizvodnja neispravnih proizvoda – proizvodnja proizvoda koji se ne mogu prodati kakvi jesu već se moraju doraditi.

 

www.practicus.com

 

Oznaka:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

*